Razvoj svemirske industrije donio nam je high-tech navigacijske sustave, robote poput WALL·E-ja i prvi hrvatski satelit
Zagreb, 18. travnja 2025. – Dok se razvijaju multi-satelitski sustavi pomorske navigacije kao i AR navigacija uz podršku radara, LIDAR-a i AIS radijskih sustava postoji broj koji je i danas osnova pomorske navigacije. Možda je broj 42 univerzalan odgovor na život, svemir i sve, kako tvrdi Douglas Adams u svom Vodiču za autostopere po galaksiji, ali za pomorce je taj broj – 57. Tako je profesor Astronomske navigacije splitskog Pomorskog fakulteta Stipe Galić na Say HI to SPACE meetupu u organizaciji HISPACE-a, održanom u Planetariju fakulteta, ilustrirao koliko je svemir važan pomorcima.
Bez tehnologije, pomorci se i danas oslanjaju na 57 osnovnih navigacijskih nebeskih tijela. Riječ je o tijelima koja su dovoljna sjajna, magnitude jedan ili više.
– Živimo u svijetu satelita, američkog GPS-a i europskog Galilea (GNSS), koji su nam značajno pojednostavili navigaciju. Ako tehnologija zakaže, pomorci moraju znati kako se orijentirati na nebu, ovisno o dobu dana, pomoću Sunca, zvijezde Sjevernjače, Mjeseca i dijela planeta Sunčevog sustava, koristeći nautički godišnjak i sekstant koji mjeri kutnu visinu nebeskog tijela iznad horizonta u kombinaciji s GMT vremenom – kazao je Galić.
EU svemirska navigacija
Dodao je kako današnji mobiteli, zahvaljujući ne samo GPS-u i GNSS-u, već i ugrađenim senzorima poput žiroskopa, akcelerometra i kompasa, mogu pomoći u automatskom lociranju i navigaciji.
Kao primjer naveo je aplikaciju Sky Map, kojom je dovoljno usmjeriti uređaj prema nebeskom tijelu kako bi se saznalo njegovo ime, a aplikacija se može koristiti i za pretraživanje neba u potrazi za odabranom planetom ili zvijezdom.
– Zvjezdano nebo izgleda drugačije ovisno o tome gdje se nalazimo na Zemlji. Primjerice, sazviježđe Mali medvjed vidi se samo na sjevernoj hemisferi, kao kod nas, dok se neka druga sazviježđa, poput Južnog križa, mogu vidjeti tek ako se nalazimo u Australiji ili općenito negdje na južnoj hemisferi. Samo na jugu vidljiva je i nama najbliža zvijezda, Proxima Centauri – kaže Galić.
Tina Perić, prodekanica za znanost Pomorskog fakulteta u Splitu, istaknula je da su pomorstvo i svemir neraskidivo povezani, a da nove tehnologije dodatno osnažuju tu vezu. Upravo zato Pomorski fakultet već surađuje s Europskom svemirskom agencijom (ESA).
– Zato želimo još više događanja poput HISPACE meetupa na fakultetu– naglasila je Perić.
ISS-ov pandan robota Wall·E
Stručnjak za umjetnu inteligenciju i uspješan startup poduzetnik Damir Firšt kazao je kako se tehnološke kompanije, nakon što su chatbotovi poput ChatGPT-a “poharali Zemlju”, sada natječu tko će prvi osvojiti svemir s AI tehnologijama.
– Na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) već postoje mali roboti koji koriste AI za prepoznavanje govora i emocija, kao i za kretanje. Tako funkcionira Cimon, dok napredni Astrobee čak vizualno podsjeća na Wall·E-ja – rekao je Firšt.
Dodao je kako je svemir prirodno okruženje za umjetnu inteligenciju. AI tehnologije ondje se koriste na gotovo sve moguće načine već dugi niz godina, i bez njih bi istraživanje Sunčevog sustava bilo gotovo nemoguće.
– U svemirskim misijama AI služi za rješavanje tehničkih problema i upravljanje sustavima, za alate koji pomažu astronautima u očuvanju mentalnog zdravlja, pa sve do analitike i podrške znanstvenim istraživanjima – dodao je Firšt.
U narednim godinama, rekao je, očekujemo eksploziju svemirskih dronova – potpuno autonomnih letjelica koje će moći samostalno navigirati, pristajati i donositi odluke bez komunikacije sa Zemljom.
Multidisciplinarnost u svemiru
Jakov Čudina, programer i raketni stručnjak, suosnivač i glavni tajnik HISPACE-a, istaknuo je kako svemirska industrija otvara prostor za zapošljavanje raznih struka, a ne samo fizičara, astronoma ili inženjera.
Kao primjer naveo je misiju prvog hrvatskog satelita CroCube, u kojoj je sudjelovao kao volonter.
– Iako je u misiji sudjelovalo tridesetak ljudi, svega ih je četvero izravno radilo na izradi satelita. Svi ostali bavili su se zadacima kao što su marketing, IT, pravna podrška i slično. No, bez svih tih ljudi, CroCube nikada ne bi postao prvi hrvatski satelit u orbiti – rekao je Čudina.
Pojašnjava da su svemirski projekti dugoročni, složeni i rizični, zbog čega su skupi i baš zato zahtijevaju multidisciplinarne timove – da se smanji mogućnost pogreške i osigura sredstva za provedbu.
Svemirska budućnost Hrvatske
Bernard Ivezić, inicijator i predsjednik HISPACE-a, rekao je kako je cilj udruge izgradnja svemirske budućnosti za Hrvatsku.
– Želimo da Hrvatska ima stalnu prisutnost u svemiru, da razvijemo svemirski klaster i pomognemo u osnivanju Hrvatske svemirske agencije. Važno nam je da hrvatski građani, poduzeća i institucije dobiju pristup prilikama koje nudi ESA i globalna svemirska industrija – zaključuje Ivezić.
HISPACE
HISPACE je space hub koji podupire projekte trajnog prisustva Hrvatske u svemiru, okuplja domaću svemirsku industriju i podržava osnivanje Hrvatske svemirske agencije. Četvero osnivača – Tanja Prlenda Skenderija, Vedrana Radetić, Jakov Čudina i Bernard Ivezić – dolaze iz privatnog sektora, s bogatim iskustvom u projektnom menadžmentu, softverskom i hardverskom razvoju, marketingu i razvoju startup ekosustava. Upoznali su se kao volonteri na misiji prvog hrvatskog satelita, CroCube.