{"id":4610,"date":"2025-04-22T12:51:20","date_gmt":"2025-04-22T10:51:20","guid":{"rendered":"https:\/\/cms.pfst.hr\/?p=4610"},"modified":"2025-04-22T13:01:55","modified_gmt":"2025-04-22T11:01:55","slug":"broj-57-univerzalni-odgovor-za-zivot-svemir-i-navigaciju-pomoraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/broj-57-univerzalni-odgovor-za-zivot-svemir-i-navigaciju-pomoraca\/","title":{"rendered":"Broj 57: Univerzalni odgovor za \u017eivot, svemir i navigaciju pomoraca"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Razvoj svemirske industrije donio nam je high-tech navigacijske sustave, robote poput WALL\u00b7E-ja i prvi hrvatski satelit<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zagreb, 18. travnja 2025. \u2013 Dok se razvijaju multi-satelitski sustavi pomorske navigacije kao i AR navigacija uz podr\u0161ku radara, LIDAR-a i AIS radijskih sustava postoji broj koji je i danas osnova pomorske navigacije. Mo\u017eda je broj 42 univerzalan odgovor na \u017eivot, svemir i sve, kako tvrdi Douglas Adams u svom Vodi\u010du za autostopere po galaksiji, ali za pomorce je taj broj \u2013 57. Tako je profesor Astronomske navigacije splitskog Pomorskog fakulteta <strong>Stipe Gali\u0107<\/strong> na <strong>Say HI to SPACE<\/strong> <strong>meetupu<\/strong> u organizaciji <strong>HISPACE<\/strong>-a, odr\u017eanom u Planetariju fakulteta, ilustrirao koliko je svemir va\u017ean pomorcima.<\/p>\n\n\n\n<p>Bez tehnologije, pomorci se i danas oslanjaju na 57 osnovnih navigacijskih nebeskih tijela. Rije\u010d je o tijelima koja su dovoljna sjajna, magnitude jedan ili vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <strong><em>\u017divimo u svijetu satelita<\/em><\/strong><em>, ameri\u010dkog GPS-a i europskog Galilea (GNSS), koji su nam zna\u010dajno pojednostavili navigaciju. <strong>Ako tehnologija zaka\u017ee, pomorci moraju znati kako se orijentirati na nebu<\/strong>, ovisno o dobu dana, <strong>pomo\u0107u Sunca, zvijezde Sjevernja\u010de, Mjeseca i dijela planeta Sun\u010devog sustava, koriste\u0107i nauti\u010dki godi\u0161njak i sekstant <\/strong>koji mjeri kutnu visinu nebeskog tijela iznad horizonta <strong>u kombinaciji s GMT vremenom<\/strong> &#8211; kazao je Gali\u0107.<\/em><\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">EU svemirska navigacija<\/h4>\n\n\n\n<p>Dodao je kako dana\u0161nji mobiteli, zahvaljuju\u0107i ne samo GPS-u i GNSS-u, ve\u0107 i ugra\u0111enim senzorima poput \u017eiroskopa, akcelerometra i kompasa, mogu pomo\u0107i u automatskom lociranju i navigaciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao primjer naveo je aplikaciju <strong>Sky Map<\/strong>, kojom je dovoljno usmjeriti ure\u0111aj prema nebeskom tijelu kako bi se saznalo njegovo ime, a aplikacija se mo\u017ee koristiti i za pretra\u017eivanje neba u potrazi za odabranom planetom ili zvijezdom.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <strong><em>Zvjezdano nebo izgleda druga\u010dije ovisno o tome gdje se nalazimo na Zemlji.<\/em><\/strong><em> Primjerice, sazvije\u017e\u0111e <strong>Mali medvjed <\/strong>vidi se samo na sjevernoj hemisferi, kao kod nas, dok se neka druga sazvije\u017e\u0111a, poput <strong>Ju\u017enog kri\u017ea<\/strong>, mogu vidjeti tek ako se nalazimo u Australiji ili op\u0107enito negdje na ju\u017enoj hemisferi. Samo na jugu vidljiva je i nama najbli\u017ea zvijezda, <strong>Proxima Centauri<\/strong><\/em> \u2013 ka\u017ee Gali\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"468\" src=\"https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4612\" srcset=\"https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture2.jpg 624w, https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture2-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 624px) 100vw, 624px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Tina Peri\u0107<\/strong>, prodekanica za znanost Pomorskog fakulteta u Splitu, istaknula je da su <strong>pomorstvo i svemir neraskidivo povezani<\/strong>, a da nove tehnologije dodatno osna\u017euju tu vezu. Upravo zato <strong>Pomorski fakultet ve\u0107 sura\u0111uje s Europskom svemirskom agencijom (ESA)<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <strong><em>Zato \u017eelimo jo\u0161 vi\u0161e doga\u0111anja poput HISPACE meetupa na fakultetu<\/em><\/strong>&#8211; naglasila je Peri\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"468\" src=\"https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4613\" srcset=\"https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture3.jpg 624w, https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture3-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 624px) 100vw, 624px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">ISS-ov pandan robota Wall\u00b7E<\/h4>\n\n\n\n<p>Stru\u010dnjak za umjetnu inteligenciju i uspje\u0161an startup poduzetnik <strong>Damir Fir\u0161t<\/strong> kazao je kako se tehnolo\u0161ke kompanije, nakon \u0161to su chatbotovi poput <strong>ChatGPT<\/strong>-a \u201cpoharali Zemlju\u201d, sada natje\u010du tko \u0107e prvi osvojiti svemir s AI tehnologijama.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <em>Na <strong>Me\u0111unarodnoj svemirskoj postaji (ISS) ve\u0107 postoje mali roboti koji koriste AI<\/strong> za prepoznavanje govora i emocija, kao i za kretanje. Tako funkcionira <strong>Cimon<\/strong>, dok napredni <strong>Astrobee \u010dak vizualno podsje\u0107a na Wall\u00b7E-ja<\/strong><\/em> &#8211; rekao je Fir\u0161t.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodao je kako je <strong>svemir prirodno okru\u017eenje za umjetnu inteligenciju<\/strong>. AI tehnologije ondje se koriste na gotovo sve mogu\u0107e na\u010dine ve\u0107 dugi niz godina, i bez njih bi istra\u017eivanje Sun\u010devog sustava bilo gotovo nemogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <strong><em>U svemirskim misijama AI slu\u017ei za<\/em><\/strong><em> rje\u0161avanje tehni\u010dkih problema i upravljanje sustavima, za alate koji poma\u017eu astronautima u o\u010duvanju mentalnog zdravlja, pa sve do analitike i podr\u0161ke znanstvenim istra\u017eivanjima<\/em> &#8211; dodao je Fir\u0161t.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U narednim godinama<\/strong>, rekao je, <strong>o\u010dekujemo eksploziju svemirskih dronova<\/strong> \u2013 potpuno autonomnih letjelica koje \u0107e mo\u0107i samostalno navigirati, pristajati i donositi odluke bez komunikacije sa Zemljom.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"468\" src=\"https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4614\" srcset=\"https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture4.jpg 624w, https:\/\/cms.pfst.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Picture4-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 624px) 100vw, 624px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Multidisciplinarnost u svemiru<\/h4>\n\n\n\n<p><strong>Jakov \u010cudina<\/strong>, programer i raketni stru\u010dnjak, suosniva\u010d i glavni tajnik HISPACE-a, istaknuo je kako<strong> svemirska industrija otvara prostor za zapo\u0161ljavanje raznih struka<\/strong>, a ne samo fizi\u010dara, astronoma ili in\u017eenjera.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao primjer naveo je misiju prvog hrvatskog satelita <strong>CroCube<\/strong>, u kojoj je sudjelovao kao volonter.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <strong><em>Iako je u misiji sudjelovalo tridesetak ljudi, svega ih je \u010detvero izravno radilo na izradi satelita<\/em><\/strong><em>. Svi ostali bavili su se zadacima kao \u0161to su marketing, IT, pravna podr\u0161ka i sli\u010dno. No, bez svih tih ljudi, CroCube nikada ne bi postao prvi hrvatski satelit u orbiti<\/em> &#8211; rekao je \u010cudina.<\/p>\n\n\n\n<p>Poja\u0161njava da su svemirski projekti dugoro\u010dni, slo\u017eeni i rizi\u010dni, zbog \u010dega su skupi i ba\u0161 zato zahtijevaju multidisciplinarne timove &#8211; da se smanji mogu\u0107nost pogre\u0161ke i osigura sredstva za provedbu.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Svemirska budu\u0107nost Hrvatske<\/h4>\n\n\n\n<p><strong>Bernard Ivezi\u0107<\/strong>, inicijator i predsjednik HISPACE-a, rekao je kako je cilj udruge izgradnja svemirske budu\u0107nosti za Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <em>\u017delimo da Hrvatska ima <strong>stalnu prisutnost u svemiru<\/strong>, da razvijemo <strong>svemirski klaster<\/strong> i pomognemo u osnivanju <strong>Hrvatske svemirske agencije<\/strong>. Va\u017eno nam je da hrvatski gra\u0111ani, poduze\u0107a i institucije dobiju pristup prilikama koje nudi <strong>ESA<\/strong> i <strong>globalna svemirska industrija<\/strong><\/em> &#8211; zaklju\u010duje Ivezi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">HISPACE<\/h5>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hi-space.org\/\">HISPACE<\/a> je space hub koji podupire projekte trajnog prisustva Hrvatske u svemiru, okuplja doma\u0107u svemirsku industriju i podr\u017eava osnivanje Hrvatske svemirske agencije. \u010cetvero osniva\u010da \u2013 Tanja Prlenda Skenderija, Vedrana Radeti\u0107, Jakov \u010cudina i Bernard Ivezi\u0107 \u2013 dolaze iz privatnog sektora, s bogatim iskustvom u projektnom menad\u017ementu, softverskom i hardverskom razvoju, marketingu i razvoju startup ekosustava. Upoznali su se kao volonteri na misiji prvog hrvatskog satelita, CroCube.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razvoj svemirske industrije donio nam je high-tech navigacijske sustave, robote poput WALL\u00b7E-ja i prvi hrvatski satelit Zagreb, 18. travnja 2025. \u2013 Dok se razvijaju multi-satelitski sustavi pomorske navigacije kao i AR navigacija uz podr\u0161ku radara, LIDAR-a i AIS radijskih sustava postoji broj koji je i danas osnova pomorske navigacije. Mo\u017eda je broj 42 univerzalan odgovor [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4615,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"ciljevi":[],"acf":[],"publishpress_future_action":{"enabled":false,"date":"2026-05-16 15:19:06","action":"change-status","newStatus":"draft","terms":[],"taxonomy":"category"},"publishpress_future_workflow_manual_trigger":{"enabledWorkflows":[]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4610"}],"collection":[{"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4610"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4619,"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4610\/revisions\/4619"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4610"},{"taxonomy":"ciljevi","embeddable":true,"href":"https:\/\/cms.pfst.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/ciljevi?post=4610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}